Grad Ploče dana 04. kolovoza 2020. godine objavio je Oglas za prijam u službu na određeno vrijeme radi obavljanja poslova u sklopu projekta “Ribarsko – znanstvena mreža Grada Ploča”.
Tekst Oglasa te Obavijesti i upute kandidatima možete pronaći u kategoriji Dokumenti / Natječaji / Radni odnos.
Grad Ploče objavio je dana 30. srpnja 2020. godine Natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme na radno mjesto Radnica za potporu i podršku starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju u sklopu pojekta “Zaželi danas za bolje sutra – Grad Ploče”.
Tekst Oglasa možete pronaći na sljedećoj poveznici, a prijavnicu za Natječaj možete pronaći na sljedećoj poveznici.
Grad Ploče objavljuje Javnu raspravu (javni uvid i javno izlaganje) o Prijedlogu II. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ploča.
Dokument možete preuzeti na sljedećoj poveznici.
Grad Ploče objavio je Javni poziv za prijavu kandidata za Program za zapošljavanje nezaposlenih osoba u Javnim radovima na području grada Ploča.
Poziv možete pronaći na ovom linku.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je prijedlog Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“.
Navedenom Uredbom novim područjem zaštite proglašava se jezero Kuti dok se mijenjaju granice Posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata Ušće Neretve uz proširenje na lagunu Parila, a postojeći Značajni krajobraz Modro oko i jezero Desne smanjuje obuhvat i prekategorizira se u posebni rezervat.
U sklopu javnog uvida koji je trajao 30 dana, 10. lipnja ove godine održano je i javno izlaganje u Mliništima gdje je lokalnom stanovništvu i dionicima prezentirano kakve promjene donosi planirana zaštita. Nakon zaprimanja primjedbi, Ministarstvo je uskladilo Prijedlog Uredbe s konstruktivnim prijedlozima, a korigiran je i dio granica što je utjecalo na smanjenje površina predloženih za zaštitu.
Lokalno stanovništvo je tijekom javnog uvida izdvojilo brojne pritiske kojima je izložen prostor Delte Neretve, među kojima se ističu negativni utjecaj projekta Gornji horizonti u BiH, smanjen dotok slatke vode, zaslanjivanje Neretve, klimatske promjene, invazivne strane vrste, krivolov, korištenje zabranjenih pesticida itd.
Navedena područja predložena za proglašenje kao posebni rezervati su mala područja unutar delte s još uvijek očuvanim jedinstvenim i reprezentativnim močvarnim staništima i karakterističnim vrstama od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku. Upravo je obuhvat i kategorija posebnih rezervata odgovor koji optimalno može doprinijeti očuvanju prirode, ali i zadržavanju svih onih, trenutno prisutnih aktivnosti u tom prostoru, koje ne narušavaju svojstva zbog kojih su rezervati predloženi.
Očekuje se da će primjena i provedba ove kategorije zaštite doprinijeti poboljšanju stanja ptica močvarica u cijelom području delte, a to se odnosi i na lovne vrste, a prije svega lisku. Uz to, očekuje se pozitivan učinak rezervata na očuvanje tradicije lova liske te suradnja lovaca i zaštite prirode na očuvanje ornitofaune delte i njihovih staništa te zajednička koordinirana borba protiv krivolova.
Cilj je postići jednak učinak i na riblje vrste koje koriste područje ušća Neretve i lagune Parila za novačenje. Naime, upravo su se zone bez ribolova pokazale najučinkovitijom mjerom za očuvanje ribljeg fonda te obnovu i održavanje populacija ribolovnih vrsta u širem prostoru oko takvih zona.
Međutim, proglašenje rezervata neće biti dovoljno bez aktivnog upravljanja područjem i provedbe cijelog niza mjera za očuvanje u suradnji sa znanstvenicima i lokalnim stanovništvom. To se primjerice odnosi na održavanje i prema potrebi otvaranje novih vodenih površina, uključujući obnovu kanala i plane, povezanost matice Neretve s lagunom Parila, uklanjanje invazivne strane vodene biljke „raznolisnog krocnja“, među Neretljanima poznate i kao „vražja trava“ te poboljšanje ekoloških uvjeta u ornitološko-ihtiološkom rezervatu Ušće Neretve, prije svega u laguni Parila.
Sukladno članku 114. Zakona o zaštiti prirode u posebnom rezervatu nisu dopušteni zahvati i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. Iznimno je dopušteno obavljanje drugih djelatnosti sukladno Pravilniku o zaštiti i očuvanju kojeg ministarstvo po proglašenju treba donijeti.
Zatečene legalne aktivnosti, kao što je obrađivanje zemlje, bilo u privatnom vlasništvu bilo u zakupu, vožnja trupama ili turističkih čamaca i brodica po postojećim kanalima i plovnim putovima i dalje će biti moguća. To se odnosi i na održavanje postojećih poljoprivrednih površina u vidu periodičkog iskapanja spranog tla iz kanala, ali u ograničenom periodu godine kada takvi radovi neće značajno utjecati na primjerice gniježđenje ptica. Ribolov bi bio zabranjen jedino u ihtiološkom-ornitološkom rezervatu „Ušće Neretve“.
U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervat, pa će se temeljem toga provoditi kontinuirani selektivni izlov plavog raka na prostoru ušća Neretve, a po potrebi i drugih vrsta da bi se smanjio pritisak na zavičajne vrste. Lovne aktivnosti u sva tri rezervata nisu dozvoljene, no „gubitak“ lovnih površina je zanemariv u odnosu na površine u delti na kojima će se i dalje moći obavljati lov na ptice močvarice koje spadaju u sitnu pernatu divljač. Uostalom, lov je i sada značajno ograničen na tim prostorima prema Zakonu o lovstvu.
Kako bi se utvrdilo da li će neki zahvat narušiti svojstva zbog kojih je rezervat proglašen ili ne, potrebno je za svaki zahvat podnijeti zahtjev za izdavanjem dopuštenja Ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode. Samo dopuštenje će sadržavati uvjete kako bi se zahvat izveo na prihvatljiv način za zaštićenu prirodu, a ukoliko nema utjecaja ili način izvođenja ne predstavlja utjecaj na razloge proglašenja rezervata neće predstavljati prepreku za podnositelja zahtjeva.
Važno je naglasiti kako su močvarna područja od izuzetne važnosti za obnavljanje zaliha podzemnih voda, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena, i možda najvažnije za stanovnike delte Neretve – pročišćavanje voda i kao zaštita od prodora mora.
Upravo je tradicija, trupa, lov na lisku i ribolov jegulje, poljoprivreda, neretvanska lađa i maraton lađa primjer suživota s rijekom. Stoga je cilj da se gospodarski prosperitet i razvoj Donje Neretve temelji na održivom korištenju prirodnih dobara uzimajući u obzir očuvanje bioraznolikosti tog prostora.
Dokumenti vezani uz rezultate javnog uvida u prijedlog Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata na Neretvi dostupni su na sljedećim poveznicama:
– odgovori s e-savjetovanja
– odgovori s javnog uvida
– konačan prijedlog granica rezervata.
U četvrtak, 25. lipnja 2020, održan je treći sastanak lokalnog Huba Plave energije Grada Ploča u okviru Interreg projekta Italija – Hrvatska ‘Coastenergy – Plava energija u lukama i gradskim obalnim područjima’ pod nazivom ‘Plava energija: Analiza energetskog potencijala Doma kulture Ploče – predstavljanje rezultata’.
Sukladno epidemiološkim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sastanak je održan online, a sudjelovali su dionici lokalnog Huba Plave Energije Grada Ploča, odnosno predstavnici javne vlasti, gospodarstva, edukacijskih institucija i udruženja.
Uvodnu riječ održale su mr. sc. Barbra Kristofich Ambruš, stručna suradnica za Hub Plave energije Grada Ploča te Marija Kovač, voditeljica Coastenergy projekta Grada Ploča koja se osvrnula na dosadašnje aktivnosti Huba.
Gojko Šimunović, direktor tvrtke Optima Therm d.o.o. i jedan od vodećih eksperata i pionira primjene plave energije u Hrvatskoj, predstavio je rezultate analize energetskog potencijala Doma kulture Ploče kao preliminarne faze izrade studije izvodljivosti ugradnje geotermalne dizalice u Dom kulture Ploče.
Studija je pokazala da je trenutni stupanj energetske učinkovitosti ustanove zadovoljavajući. Ipak, postoji prostor za poboljšanje, posebno u segmentu rashladne energije gdje bi se dodatnom ugradnjom geotermalne dizalice na morsku podzemnu vodu postigle uštede od 80 posto u ljetnom periodu, odnosno 30 posto zimi. Isto tako, korisna bi bila ugradnja fotonaponskih sustava i solarnih panela na krovištu.
Tijekom prezentacije je istaknuta mogućnost za znatno unaprijeđenje energetske učinkovitosti objekta kroz poboljšanje toplinske ovojnice Doma kulture Ploče jer bi se smanjila potrošnja električne energije te povećao komfor boravka u objektu u ljetnim mjesecima.
Predstavnici Grada Ploča istaknuli su na kraju sastanka namjeru da u budućnosti objekti u gradskom vlasništvu budu ne samo potrošači, već proizvođači električne energije sukladno strateškim smjernicama Europske unije.
Sa zadovoljstvom najavljujemo da će se 25. lipnja 2020. od 10 do 11 sati održati treći sastanak lokalnog Huba Plave energije Grada Ploča u okviru Interreg projekta Italija – Hrvatska ‘Coastenergy – Plava energija u lukama i gradskim obalnim područjima’ pod nazivom ‘Plava energija: Analiza energetskog potencijala Doma kulture Ploče – predstavljanje rezultata’. Sukladno epidemiološkim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sastanak će se održati online.
Na sastanku će sudjelovati dionici lokalnog Huba Plave energije Grada Ploča ključni za rast i razvoj plavog sektora, odnosno predstavnici javne vlasti, gospodarstva, edukacijskih institucija i udruženja.
Uvodnu riječ održat će Marija Kovač, voditeljica Coastenergy projekta Grada Ploča, dok će Gojko Šimunović, direktor tvrtke Optima Therm d.o.o., predstaviti rezultate analize energetskog potencijala Doma kulture Ploče. Raspravljat će se i o mogućnosti primjene analize energetskog potencijala u Pločama.
Plava energija ključna je tema Coastenergy projekta i odnosi se na energiju sadržanu u valovima, strujama, salinitetu i terminalnim razlikama mora koja se može koristiti za proizvodnju „čiste“ električne energije. Kod ulaganja u plavu energiju na Jadranskom moru postoje brojne prepreke, poput pitanja održivog razvoja okoliša uzrokovanih osjetljivošću morskog okruženja, nesigurnosti oko učinkovitog energetskog potencijala i primjenjivih tehnologija te neprimjeren legislativni okvir.
Projekt Coastenergy usmjeren je na iskorištavanje energije mora u lukama i gradskim obalnim područjima, ispitujući pritom moguće konflikte i mogućnosti kroz uključivanje lokalnih i transnacionalnih dionika s obje strane Jadranskog mora. Inicijative će garantirati održiv razvoj i očuvanje morskog i kopnenog ekosistema te biti usklađene sa ostalim aktivnostima u priobalnom području Mediterana kao što su ribarenje, turizam i pomorska industrija.
U projektu uz Grad Ploče sudjeluje sedam partnera iz Italije i Hrvatske – Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), Razvojna agencija Grada Dubrovnika (DURA), Međunarodni centar za održivi razvoj energetike, voda i okoliša (SDEWES Centar), Sveučilište u Camerinu, Sveučilište u Udinama, Zajednica mediteranskih sveučilišta, Gospodarska komora, industrije, poljoprivrede i obrta Chieti-Pescara.
