Staševica je mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pripada gradu Ploče.

Staševica je ime dobila po solinskom mučeniku Anastaziju, koga su Splićani prozvali Stašem. O Sv. Stašu svjedoče vrlo vrijedni arheološki nalazi i povijesna svjedočanstva, na temelju kojih je nastala bogata literatura i raznovrsna umjetnička djela, a osobito živo štovanje vjernika, uz ostalo, popraćeno molitvenim tekstovima i glazbom.

Današnje naselje i župa Staševica udaljena je 9 km od grada Ploča, iz kojega vodi cesta prema Malom Prologu i Vrgorcu. Župa se proteže na prostoru dugom oko 15 km. Prema moru se dižu obronci planine Biokova, a prema unutrašnjosti se stere polje, koje je nekada bilo Jezero, pa se je u stara vremena i župa nazivala Podjezerje.

Na tome planinskom prostoru donedavno je bilo više zaselaka: Baranovac, Brista, Grnčenik, Jozetine, Pasičina, Polutine, Gradina, Rupe, Trnova i drugi.

Kad je fra Ante Gnječ, župnik, probio tunel ( 1934.- 1938. ) i tako se dobilo plodno polje, a osobito poslije velikoga potresa 1962. godine, narod se sve više selio iz zaselaka na brdima i spuštao se prema polju, pa je tako nastalo naselje Staševica. Uz rub polja na Staševici teče mala rijeka Matica, preko koje je izgrađen most.

Prvi sigurni popis obitelji na ovom prostoru je bio u Pasičini potječe iz 1736. godine. To je zapravo popis obitelji koje daju redovnu župniku, odnosno Samostanu u Zaostrogu. Iz popisa obitelji 2006. godine utvrđeno je da postoje 29 različitih prezimena. Najbrojnija prezimena su Musulin, Marević, Mateljak i Gnječ. Najviše članova, njih 99, pripada prezimenu Musulin.

MO Staševica

Predsjednik MO Staševica je Ivan Kušurin. Članovi MO su Srećko Marević, Stipe Barbir, Jakov Marević i Ivan Marević.